INTERVJU MINISTRA STIJEPOVIĆA ZA ČASOPIS VASPITANJE I OBRAZOVANJE

Datum objave: 01.02.2011 15:44 | Autor: Služba za odnose s javnošću MPS

Štampaj stranicu

1. Sredinom prošle godine izvršene su određene izmjene i dopune zakona iz oblasti obrazovanja. Šta je cilj donošenja novih rješenja? Kako su se ona pokazala u praksi?

Crnogorski obrazovni sistem je prije desetak godina dobio integralnu razvojnu strategiju savremenog sistema, poznatu u javnosti kao Knjiga promjena. Ona je pošla od dotadašnje prakse, evropskih iskustava i ciljeva koje ovo društvo želi postići, a oslonac je našla u principima demokratičnosti, autonomnosti, jednakih mogućnosti, decentralizacije, deregulacije, fleksibilnosti i transparentnog uvođenja sistema kvaliteta. Ovi principi su obavezivali nosioca obrazovne politike na stalno preispitivanje postignutog i u skladu sa njima, u dogovoru sa subjektima koji su zaduženi za implementaciju reforme, blagovremeno predlaže rješenja koja će pospješiti proces reforme.

Izmjene zakona koje su pripremljene i usvojene tokom prošle godine predstavljaju odraz kontinuiranog praćenja stanja u obrazovanju sa težnjom da se unaprijedi postojeći sistem u Crnoj Gori. One su rezultat promišljanja značajnog broja pojedinaca i analiza institucija sa ciljem da sistem efikasnije funkcioniše i bude fleksibilan i prijemčiv na promjene  koje su karakteristika današnjice.

Najznačajnije izmjene i dopune zakona odnose se na: realizaciju nastave u privatnim i javnim ustanovama u Crnoj Gori na crnogorskom jeziku, a za lica koja koriste znakovni jezik na znakovnom jeziku; osnivanje Nacionalnog savjeta za obrazovanje umjesto dosadašnja tri savjeta; mogućnosti osnivanja ustanova po principu privatno–javnog partnerstva; smanjenje broja članova školskog, odnosno upravnog odbora; obavezu vanrednih učenika da pohađaju nastavu u obimu koji ne može biti manji od 30% ukupnog godišnjeg broja časova za određeni obrazovni program; izjednačavanje studenata javnih i privatnih ustanova na ostvarivanje prava iz oblasti studenstskog standarda; vrednovanje rezultata maturskog, odnosno stručnog ispita sa najmanje 15% od ukupnog broja bodova koji se stiče pri upisu u prvu godinu studija, itd.

Obrazovanje ne smije »kasniti za realnošću«, ono mora prepoznavati snage i slabosti rješenja, te će stoga značajan broj pitanja važan za ukupno funkcionisanje sistema nastaviti da se definiše pratećim podzakonskim aktima, na čijoj izradi predano radi tim stručnjaka. 

Značajan broj pitanja, važan za ukupno funkcionisanje sistema, definisaće se pratećim podzakonskim aktima, na čijoj izradi predano radi tim stručnjaka. 

2. Kako ste zadovoljni radom i ostvarivanjem funkcija novoformiranih institucija kao što su: Zavod za školstvo, Zavod za udžbenike, Centar z astručno obrazovanje i Ispitni centar?

Osnivanje Zavoda za školstvo, Zavoda za udžbenike, Centra za stručno obrazovanje i Ispitnog centra pokazalo se kao veoma uspješan način da se unaprijedi razvoj vaspitno obrazovnog sistema i njegov kvalitet podigne na mnogo veći nivo.

Zavod za školstvo je u potpunosti ispunio očekivanja kao institucija koja ima vodeću ulogu u obrazovnom sistemu. Njegovim osnivanjem omogućeno nam je ne samo da implementiramo predložene promjene, već i da kroz njegovu istraživačku, razvojnu i savjetodavnu djelatnost pratimo primjenu novih, reformskih rješenja u praksi. Na Zavod su prenešeni svi poslovi koji se tiču opšteg obrazovanja na svim nivoima, ali i opšteg dijela stručnog obrazovanja i obrazovanja odraslih.

Cilj onivanja institucije Ispitnog centra Crne Gore, kao što je poznato, bio je obezbjeđivanje eksterne provjere postignuća standarda znanja, vještina i kompetencija učenika i polaznika obrazovanja. Zahvaljujući svim zaposlenima u sistemu obrazovanja, ali i učenicima koji su imali razumijevanja za uvođenje ove velike novine, s ponosom ističem da će se eksterni maturski ispit ove godine po prvi put organizovati u našoj zemlji i omogućiti  nam kontrolnu funkciju kvaliteta osnovnog i srednjeg obrazovanja i kvalitet znanja odnosno selekciju učenika, shodno stečenom i pokazanom znanju, što dovoljno govori o kvalitetu odluke osnivanja Ispitnog centra.

         Formiranjem Centra za stručno obrazovanje obezbijeđena je istraživačka, razvojna i savjetodavna podrška stručnom obrazovanju za mlade i odrasle od strane institucije ustanovljene na osnovama socijalnog partnerstva i podjele odgovornosti, a u skladu sa principima decentralizacije sistema.

         Konačno, odlukom o osnivanju Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva, obezbijedili smo kvalitetno, blagovremeno i racionalno pripremanje i izdavanje udžbenika i drugih nastavnih sredstava za gotovo sve nivoe obrazovanja, izdavanje publikacija i informativnih glasila za potrebe prosvjete, kao i izdavanje priručne literature kako za nastavnike, tako i za učenike.

Rad i rezultati ovih institucija su za svaku pohvalu i mislim da su upravo oni najbolja potvrda dobre odluke da se obrazovna politika kreira u Ministarstvu, a da stručne institucije sprovode aktivnosti čiji je krajnji cilj unpaređivanje kvaliteta obrazovanja.  

Sve aktivnosti koje su proteklih godina sprovodile ove institucije daju mi za pravo da kao ministar iskažem lično zadovoljstvo, kako zbog onoga što je ostvareno, tako i zbog načina na koji Ministarstvo sa ovim institucijama sarađuje.

3. Obrazovni sistem u Crnoj Gori je već više od 10 godina u procesu mijenjanja i hvatanja koraka sa savremenim sistemima Evrope i svijeta. Kako ocjenjujete taj hod i da li bi mogli izreći neku ocjenu uspješnosti tog puta?

Cilj Ministarstva na čijem sam čelu i kojem sam posvećen, kao i svih onih koji rade u obrazovnom sistemu, jeste osiguranje kvalitetnog obrazovanja svakog pojedinca i usmjeravanje nastavnog procesa ka učeniku/polazniku. Ovo jeste praksa Evrope i svijeta i mi je pažljivo pratimo, ali ne bih rekao da su promjene prvenstveno usmjerene na „hvatanje koraka sa savremenim svijetom“. One su odraz naše težnje da crnogorski obrazovni sistem učinimo što boljim i kvalitetnijim, prvenstveno zbog nas samih, prateći dešavanja na međunarodnoj sceni, tako što ćemo se približiti ostalim zemljama. U ovom procesu ne želimo da „kopiramo“ rješenja, nego da zadržimo sve ono što je bilo dobro i uvedemo nova rješenja prikladna za sadašnji trenutak.

Mislim da smo pažljivim i dugogodišnjim promišljanjem poteza stvorili dobar put promjenama i smatram da su rezultati koje ostvarujemo zadovoljavajući, ali vjerujem da uvijek može bolje i da se ne smijemo opustiti u svom daljem radu i zadovoljavati rezultatima, ma koliko oni bili dobri.

Precizan plan uvođenja reformskih rješenja u vaspitno-obrazovne institucije u Crnoj Gori urađen je 2004. godine i tvrdim, sa zadovoljstvom, da se sve planirane aktivnosti odvijaju predviđenom dinamikom.

4. Šta bi posebno izdvojili kao vrijedan doprinos u uspostavljanju održivog obrazovnog sistema? Šta se sada na tom planu radi?

         U čitavom setu promjena teško je izdvojiti samo nekoliko njih. Pored toga, čini se da su neke od značajnijih promjena upravo one koje se ne prepoznaju tako lako ukoliko sistem posmatrate “spolja”. Ovđe prvenstveno mislim na sistem kontinuiranog profesionalnog razvoja kadra koji radi u obrazovanju, koji smatram jednim od najznačajnijih oslonaca i elemenata održivosti, o čemu nestručna javnost ne zna dovoljno, budući da je riječ o uskostručnoj aktivnosti koja se oblikuje i realizuje unutar stručnih institucija.

Među brojnim promjenama, po mojem mišljenju, kao značajna ističe se i promjena koja se odnosi na pomjeranje starosne granice za otpočinjanje osnovnog obrazovanja, ali ne kao namjera da školovanje produžimo, nego da osiguramo princip jednakosti, na način što ćemo svim polaznicima obezbijediti jednake početne osnove za dalji razvoj, kako onima koji su bili uključeni u predškolsko vaspitanje i obrazovanje, tako i onima koji ovaj vid nijesu iskoristli iz bilo kog razloga.

Konačno, kao treću promjenu želio bih da navedem onu koja je posebno usmjerena na poštovanje individualnih potreba i interesovanja pojedinca – uvođenje izbornih predmeta u obrazovni sistem, za koje smatram da su od posebnog značaja kada je riječ o principu individualizacije, na koji se oslanjamo u procesu reforme.

         Budno pratimo trendove obrazovanja u svijetu. U skladu sa tim, težimo obrazovanju kao faktoru razvoja, a samim tim i uspostavljanju sistema kvaliteta i doživotnom, kontinuiranom učenju. Stvorili smo, a nastavićemo i da unapređujemo, uslove koji će osnažiti obrazovni sistem, čuvajući sve njegove vrijednosti i mijenjajući upravo one elemente koji su prepoznati kao lošiji, kako bi osigurali da obrazovanje bude pokretačka snaga našeg društva.

Sve ove promjene su uvedene u obrazovni sistem i na kvalitetnoj implementaciji svake od njih, kao i na svim drugim promjenama koje nijesmo pomenuli nastavićemo da radimo i u narednom peridodu.

5. Đe vidite propuste ili nedostatke u dosadašnjem sprovođenju reforme?

Odgovorni smo ljudi i lično i profesionalno i stoga ne smijemo dozvoliti sebi da vjerujemo da je sve što je do sada urađeno bilo odlično. Izazova je bilo i biće ih uvijek i od njih ne treba bježati.

Moje je lično mišljenje da smo sa nekim konceptima možda požurili. Čini se da je obrazovni sistem prednjačio, na primjer, kada je riječ o decentralizaciji, većoj uključenosti đece, roditelja, nastavng kadra i lokalne zajednice i smatram da smo ovđe morali više raditi na pojedinim segmentima društva koji mogu pružiti poseban doprinos za dalje unapređivanje sistema obrazovanja u Crnoj Gori.

Generalno gledano, čini mi se da moramo mnogo više govoriti o promjenama u sistemu, da moramo što češće objašnjavati zbog čega su promjene dobre i na ovaj način dodatno pripremiti javnost za promjene, kako bi njihova primjena tekla na planirani način uz učešće i pomoć svih onih koji su uključeni u obrazovni sistem Crne Gore.

6. Koliko je poslije sticanja nezavisnosti Crne Gore obrazovni sistem pratio i pomagao da se neka suštinska emancipatorska i identitetska pitanja vide i prepoznaju kao imanentnost države Crne Gore?

Vaši cijenjeni čitaoci će, po mojem skromnom mišljenju, steći utisak da bi moj odgovor prvenstveno trebalo da se odnosi na pitanje jezika, kojem se u posljednje vrijeme posvećuje posebna pažnja. Dozvolite mi da primijetim da bi bilo suviše usko posmatrati stvari na taj način.

Obrazovni sistem je pratio i pratiće ono što se dešava u državi i nije novina, već trajno višegodišnje usmjerenje još od početka reforme, da učenicima prenosimo znanja o njihovoj državi, da težimo da ih podstaknemo da se prvo upoznaju s ljepotama svoje zemlje, da ih učimo svijetloj istoriji Crne Gore.

U skladu s tradicijom evropskih zemalja, svečani čin početka školske godine u sve većem broju ustanova obilježavamo intoniranjem himne, u svim školama su istaknuti državni simboli i ne mislim da to može bilo kome da smeta. 

Isto tako, ne treba da čudi činjenica da smo, nakon obnove državne nezavisnosti i donošenja novog Ustava, kojim se crnogorski jezik definiše kao službeni jezik u Crnoj Gori, izradili novi Pravopis crnogorskog jezika koji uvažava i opštecrnogorske jezičke osobitosti i dosadašnju pravopisnu praksu, kako bi takav pravopis mogao zadovoljiti potrebe svih crnogorskih građana. Svojim rješenjima on se uklapa u crnogorsku pisanu tradiciju, ali isto tako uvažava i savremeno stanje kao i one oblike koji su produkt jezičkoga razvoja. Sve jezičke osobine koje su i dalje ostale markantan dio savremenoga crnogorskoga jezika obuhvaćene su tim Pravopisom kao standardne. 

         U nekoliko navrata sam već istakao da mislim da je ovo potpuno prirodan slijed koraka i ne vidim razlog zbog kojega bi poštovanje sopstvene države trebalo da bude predmet objašnjavanja, odnosno da djeluje iznenađujuće.

7. Ministarstvo prosvjete i sporta je nadležno za vođenje obrazovne politike u državi. Koliko ste zadovoljni postojećim stanjem i koji bi bili osnovni razvojini pravci na unapređivanju vaspitno-obrazovnog sistema?

Dugoročni cilj – kvalitetno obrazovanje za sve građane – ostaje da bude osnovna ideja i osnovna smjernica. Ono što se u određenom trenutku može mijenjati jesu zadaci i aktivnosti koje će dovesti do ostvarenja ovog cilja.

U ovom trenutku posebnu pažnju posvećujemo operativnim planovima koji treba da osiguraju realizaciju pojedinačnih zadataka, prvenstveno usmjerenih na sagledavanje dosadašnjih rezultata i utvrđivanje snaga i slabosti pojedinih rješenja, kako bi se osnažilo ono što se pokazalo kao dobro i modifikovalo ono za šta je utvrđeno da može biti bolje i drugačije.

Već sam rekao da vjerujem da uvijek može da bude bolje. Zbog toga se nećemo zadovoljiti postojećim stanjem. Ne samo zbog toga što želimo da nastavimo da ulažemo napore da unaprijedimo naš obrazovni sistem, već i zbog toga što nas sam obrazovni sistem iz dana u dan podstiče i od nas zahtijeva da se mijenjamo, prilagođavamo i učinimo sve što možemo da ga unaprijedimo i usavršimo.

Ipak, treba naglasiti da je i pored ovih planova u sistemu sa oko 142.000 korisnika i preko 13.000 zaposlenih potrebno, pored sistemskih pitanja, osiguravati i nesmetano dnevno funkcionisanje sistema, što svakako ne smijemo potcjenjivati.

8. Šta vidite kao najurgentnije na čemu treba u ovom trenutku raditi?

Prioriteti se i dalje odnose na kontinuirani profesionalni razvoj zaposlenih, stalno unapređivanje obrazovnih programa, brigu o školskoj infrastrukturi, podršku izdavačkoj djelatnosti, na poboljšanju standarda zaposlenih u prosvjeti i uslovima učenja i rada u vaspitno-obrazovnim ustanovama, realizaciju maturskog i stručnog ispita i sva ostala pitanja sa kojima je stručna javnost već upoznata.

9. Kako vidite savremeni trenutak i budućnost Crne Gore kao države?

Država Crna Gora je već postigla dosta na svom razvojnom putu. Naš državni status pozdravila je i vrednovala EU i cjelokupna međunarodna zajednica, stekli smo ugled kod država koje se smatraju utemeljivačima i uzorom demokratije. Možemo reći da imamo jasno definisanu državnu platformu u svim segmentima.       Crna Gora je danas nezavisna, međunarodno priznata država, zahvaljujući demokratskoj volji svojih građana iskazanoj na referendumu, organizovanom po zahtjevnim standardima Evropske unije. Crnogorsko multietničko društvo primjer je bezbjednosne i političke stabilnosti, utemeljene na dubljim istorijskim korijenima.

Crna Gora se može pohvaliti uspjehom u evropskim i evroatlanskim integracijama. Odlučnost u sprovođenju svojih spoljnopolitičkih prioriteta vodila je stalnom učvršćivanju pozicije Crne Gore u EU i, generalno, na međunardonoj sceni. To je potvrđeno i  parafiranim Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom Unijom, Privremenim sporazumom, Sporazumom o viznim olakšicama i readmisiji, kao i punopravnim članstvom u Partnerstvu za mir. Uz to, Crna Gora je članica Ujedinjenih nacija, Savjeta Evrope, OEBS-a, MMF, Svjetske banke i svih relevantnih međunarodnih organizacija i regionalnih inicijativa.

         Budućnost države je, prije svega, u rukama njenog naroda i ja vjerujem da će narod Crne Gore znati to da cijeni i da će vrlo brzo postati član evropske porodice država.